Babura, kapija i venčara su tri tipa paprike koji se kod nas najčešće gaje, i svaki ima svoju namenu. Babura je zdepasta i mesnata, pa je najbolja za punjenje i salatu. Kapija je izdužena paprika debelog mesa, koja se peče i od koje se pravi ajvar. Venčara se niže na kanap i suši.
U ovom tekstu su razlike između njih, sorte iz naše ponude za svaki tip i kratki saveti za setvu.
| Koja paprika za šta | |
|---|---|
| Za punjenje i salatu | babura: Ljubina babura, Crvena i Žuta babura Asti, Ljubičasta Oda |
| Za pečenje i ajvar | kapija i ajvaruše: Kurtovska kapija, Makedonka |
| Za sušenje na vencu | Venčara |
| Za kiseljenje i papriku u pavlaci | blago ljuta babura Somborka |
| Setva rasada | februar i mart |
| Pakovanje | 10 ili 50 semenki; Asti i Ljubičasta Oda po 10 semenki |
Šta je babura?
Babura je paprika zdepastog, skoro kockastog ploda, debelog i sočnog mesa i blagog, slatkog ukusa. Plod je širok i šupalj, pa se lako puni, a zbog debelog mesa babura je odlična i sveža, u salati. Boja zavisi od sorte i od toga koliko je plod zreo: ima belih, žutih, crvenih, pa i ljubičastih babura.
Babure iz naše ponude
- Ljubina babura je stara sorta čije se seme u jednoj porodici čuva preko 40 godina. Plodovi su teški oko 100 grama, jakog mirisa i arome, i menjaju boju od svetlo bele do jarko crvene, pa se mogu brati u oba stadijuma. Najbolja je za punjenje, a dobra je i za salatu i kuvanje.
- Crvena babura Asti je stara sorta iz Italije, velikih, pravilno oblikovanih crvenih plodova debelih zidova i slatkog ukusa. Rodna je i odlična za punjenje i salate.
- Žuta babura Asti ima iste osobine kao crvena: skockane plodove debelih zidova, bogatog i slatkog ukusa. I ona je prvenstveno za punjenje.
- Ljubičasta Oda je babura neobične boje: u punoj zrelosti plodovi su tamno ljubičasti. Imaju 3 komore i teški su 70 do 90 grama. Biljka je kompaktna i može da se gaji u plasteniku, u bašti ili u saksiji.
Postoji i ljuta babura. Somborka je blago ljuta, debelog zida, sa plodovima od oko 100 grama, koji od svetlozelenih postaju crveni. Najviše se koristi za kiseljenje i papriku u pavlaci, a dobra je i sveža.
Šta je kapija?

Kapija je izdužena, šiljata paprika, u zrelosti jarko crvena, debelog mesa sa malo vode. Takve paprike zovu se i ajvaruše, jer se peku i od njih se pravi ajvar: debelo meso daje gust ajvar, a kožica se posle pečenja lako skida.
Ajvaruše iz naše ponude
- Kurtovska kapija je domaća sorta i jedna od najcenjenijih za ajvar. Plodovi su teški oko 100 grama, mesnati i bogati suvom materijom, pa se lako peku i ljušte. Sorta je pouzdana, otporna i rodna.
- Makedonka je stara ajvaruša debelog, mesnatog zida i visokog sadržaja suve materije. Plodovi najčešće imaju samo dve strane, pa se brže peku i lakše ljušte. Dobro podnosi sušu, a pored ajvara odlična je i za pinđur.
Šta je venčara?

Venčara je paprika koja se tradicionalno suši na vencu, po čemu je i dobila ime. Plodovi su duguljasti, dugi oko 20 cm, intenzivnog ukusa, a dobri su i sveži. Biljka je otporna i laka za gajenje, a uz dobro đubrenje i zalivanje naraste do visine struka.
Za sušenje se plodovi nižu na kanap tako što se šilom probode peteljka, pa se venac okači na suvo i prozračno mesto, gde se paprika prirodno osuši. Sušena Venčara zadržava bogat, koncentrisan ukus i koristi se u raznim jelima.
Babura, kapija i venčara: razlike na jednom mestu
| Babura | Kapija | Venčara | |
|---|---|---|---|
| Oblik ploda | zdepast, skoro kockast | izdužen, šiljat | duguljast, oko 20 cm |
| Najbolja za | punjenje i salatu | pečenje i ajvar | sušenje, a i svežu upotrebu |
| Naše sorte | Ljubina babura, Asti, Ljubičasta Oda | Kurtovska kapija, Makedonka | Venčara |
Koja paprika je najbolja za ajvar?
Za ajvar se biraju ajvaruše: paprike debelog mesa, sa malo vode i mnogo suve materije, koje se lako peku i ljušte. Od naših sorti to su Kurtovska kapija i Makedonka, a mnogi domaćini seju obe. Za punjenje su bolje babure, a za sušenje Venčara. Više o pojedinačnim sortama pročitajte u tekstu Najbolje sorte paprike.
Kako se gaje babura, kapija i venčara?
Sve tri se gaje na isti način, iz rasada.
- Setva rasada: u februaru i martu, ranije nego paradajz, jer paprika sporije klija i raste. Seme se seje na dubinu oko 1 cm, a za papriku preporučujemo kontejnere sa 28 otvora, da koren ima dovoljno mesta.
- Sadnja napolju: kada prođe opasnost od mraza i zemlja se zagreje. Pre toga rasad postepeno navikavajte na spoljne uslove.
- Zalivanje: ravnomerno i u koren, najbolje kap po kap. Najviše vode paprika traži tokom cvetanja i zametanja plodova; ako je tada nema dovoljno, cvetovi opadaju.
- Kalcijum: neravnomerno zalivanje je povezano sa vršnom truleži plodova. Više u tekstu Kako dodati kalcijum paradajzu i paprici.
Detaljno o rasadu pročitajte u tekstu Kako napraviti rasad, a o zalivanju u tekstu Kako se obavlja pravilno zalivanje paprike.
Ako želite da sačuvate seme za sledeću godinu, slatke paprike sadite odvojeno od ljutih, jer se paprike lako ukrštaju. Sve slatke sorte su u kategoriji seme paprike, a ljute u kategoriji ljuta paprika.
Da li je babura isto što i kapija?
Nije. Babura je zdepasta, skoro kockasta paprika za punjenje i salatu, a kapija je izdužena, šiljata paprika debelog mesa za pečenje i ajvar.
Koja paprika je najbolja za ajvar?
Ajvaruše debelog mesa, sa malo vode i mnogo suve materije, koje se lako peku i ljušte, kao Kurtovska kapija i Makedonka.
Koja paprika je najbolja za punjenje?
Babure, jer imaju širok, šupalj plod i debelo meso. Od naših sorti to su Ljubina babura i babure Asti, crvena i žuta.
Koja paprika se suši na vencu?
Venčara. Plodovi se nižu na kanap kroz peteljku i suše na suvom, prozračnom mestu.
Kada se seje paprika za rasad?
U februaru i martu. Napolje se sadi kada prođe opasnost od mraza i zemlja se zagreje.



Pingback: Najbolje sorte paprike - Top 5 vrsta za uzgoj - Stara Semena