Seme krastavca starih sorti – 10 sorti: salatari Marketmore i Visoki salatar, kornišoni za kiseljenje (Vojvođanski, Pikolo Di Parigi, Belo čudo) i neobične sorte poput limun krastavca, kukamelona i kivana. Kakvog su ukusa i kako se gaje kivano i kukamelon, pročitajte u tekstu Kivano i kukamelon: ukus i uzgoj. Nijedna sorta nije hibrid, pa seme možete sačuvati i za sledeću sezonu. Koje sorte su za salatu, a koje za kiseljenje, pročitajte u tekstu Krastavac salatar ili kornišon.
Kako izabrati seme krastavca
Sortu birajte prema nameni: salatare za svežu salatu, kornišone za kiseljenje i zimnicu, a neobične sorte ako želite nešto drugačije u bašti. Ispod su sve naše sorte krastavca podeljene po nameni.
Krastavci salatari
- Marketmore – jedna od najpoznatijih starih sorti salatnog tipa, iz 1968. godine. Otporna na mnoge bolesti, plodovi su hrskavi i odličnog ukusa.
- Visoki salatar (Metohijski krastavac) – plodovi dužine 25 do 45 cm. Penje se, pa mu je potrebna mreža ili kolje. Pogodan za organsku proizvodnju.
- Jermenski krastavac – poznat i kao zmijasti krastavac. Rebrasti, svetlozeleni plodovi od 30 cm do 1 m, bez gorčine i tanke kožice. Najbolje raste na mreži.
Kornišoni za kiseljenje
- Vojvođanski kornišon – domaća sorta za gajenje na otvorenom. Plodovi sa crnim bodljama stižu za berbu za 45 do 55 dana. Odličan za kiseljenje, a kad preraste i za salatu.
- Kornišon Pikolo Di Parigi – stara francuska sorta, posebno pogodna za kiseljenje. Sitni, hrskavi plodovi od 7 do 10 cm, rađa tokom dužeg perioda.
- Kornišon Belo čudo (White Wonder) – kremastobeli plodovi od 15 do 20 cm, sorta iz 1893. godine. Za svežu upotrebu i za kiseljenje.
Neobične sorte iz porodice krastavaca
- Limun krastavac – stara sorta iz 1894. godine, okrugli svetložuti plodovi od 5 do 7 cm. Gotovo nikad nije gorak i rađa sve do prvih mrazeva.
- Kukamelon (Cucamelon) – penjačica sa sitnim plodovima ukusa lubenice sa notom limete. Laka za uzgoj, i za početnike.
- Kiwano (kivano) – bodljikavi krastavac ili rogata dinja, sa narandžastom bodljikavom korom i zelenim, želeastim mesom. Penjačica, treba joj mreža ili kolje.
- Lufa – iz porodice tikvi i krastavca, gaji se zbog sunđerastog tkiva koje se posle sušenja koristi kao prirodni sunđer.
Zašto stare sorte krastavca
Stare sorte su se birale zbog ukusa i otpornosti. Za razliku od F1 hibrida, daju potomstvo iste sorte, pa seme iz svojih plodova možete sačuvati i posejati sledeće godine. Za seme ostavite nekoliko plodova da potpuno sazru na biljci – tada požute. Ako planirate da čuvate seme, različite sorte krastavca ne sadite jednu odmah pored druge.
Kada se seje seme krastavca
Krastavac se seje direktno u baštu kada se zemlja zagreje na najmanje 15–16 °C. U Srbiji je to obično kraj aprila ili početak maja, a u Vojvodini sredina maja. Seme se seje na dubinu od 2 do 3 cm, po 2 do 4 semena u kućicu, a posle nicanja ostavite jednu do dve najjače biljke. Možete napraviti i rasad 3 do 4 nedelje ranije i presaditi ga kada razvije 2 do 3 prava lista. Za berbu od juna do oktobra sejte u dva roka: sredinom maja i početkom jula.
Salatare i penjačice najbolje je voditi uz mrežu visine 1,6 do 2 m. Salatar se bere na 15 do 25 cm, a kornišon dok je mali, do oko 9 cm. Berite svaki drugi do treći dan, makazama ili nožem. Krastavac ne sadite tamo gde su ranije rasle tikve, lubenice, dinje ili bundeve.
Detaljno uputstvo: uzgoj krastavaca od setve do berbe, kako se pravilno sadi krastavac i kako ukiseliti krastavce.
Pakovanje, cena i dostava
- 10 semenki – 190 dinara (sve sorte)
- 50 semenki – 500 dinara (Marketmore, Visoki salatar i Vojvođanski kornišon)
- Dostava za porudžbine semena je 390 dinara, a preko 2.800 dinara je besplatna.
Česta pitanja o semenu krastavca
Koja sorta krastavca je najbolja za salatu?
Marketmore, jedna od najpoznatijih starih sorti salatnog tipa, otporna na mnoge bolesti. Za duge plodove izaberite Visoki salatar ili jermenski krastavac.
Koji krastavac je najbolji za kiseljenje?
Kornišoni: Vojvođanski kornišon, Pikolo Di Parigi i Belo čudo. Kornišon se bere dok je mali, do oko 9 cm.
Kada se seje krastavac?
Kada se zemlja zagreje na najmanje 15–16 °C, obično krajem aprila ili početkom maja. Rasad se može napraviti 3 do 4 nedelje ranije.
Kojim sortama je potrebna mreža?
Visokom salataru, jermenskom krastavcu, kukamelonu i kivanu, jer se penju. Mreža visine 1,6 do 2 m olakšava berbu, a plodovi su čistiji.
Mogu li da sačuvam seme za sledeću godinu?
Možete. Ostavite nekoliko plodova da potpuno sazru i požute na biljci, a različite sorte ne sadite jednu pored druge.
Pogledajte i seme tikvica, lubenica i dinja.






