Krastavac je jedna od najzahvalnijih kultura u bašti, ali traži toplo, sunčano mesto, dovoljno vode i redovnu berbu. U ovom vodiču je ceo uzgoj, od setve do berbe: uslovi, uzgoj na mreži, zalivanje i prihrana, prištipavanje, berba, plodored i zaštita od bolesti. Detaljno uputstvo za setvu, rasad i razmak je u tekstu Sadnja krastavca: kada se seje, rasad, razmak i dubina.
Ukratko: krastavac se seje kada se zemlja zagreje na najmanje 15 °C i najbolje rađa uz mrežu visine 150 do 200 cm. Zaliva se ujutru, u koren: posle rasađivanja 2 do 3 litra po biljci svaki drugi dan, u cvetanju 4 do 5, a u plodonošenju 5 do 7 litara dnevno. Prva prihrana je 10 do 15 dana posle rasađivanja. Rađa 45 do 60 dana posle setve; salatar se bere na 15 do 20 cm, a kornišon na 5 do 8 cm.
Koji uslovi su potrebni za uzgoj krastavaca?
Krastavac je toploljubiva biljka kojoj treba stalna temperatura iznad 15 °C i bogato, rastresito, dobro drenirano tlo. Optimalna temperatura za rast i plodonošenje je od 25 do 27 °C. Ispod 10 °C biljka prestaje da raste, a mraz je odmah uništava.
Izaberite najsunčanije mesto u bašti. U senci se formira više muških cvetova, što direktno smanjuje prinos, jer samo ženski cvetovi daju plod. Tlo treba da ima pH između 6,0 i 6,8, da bude bogato humusom i da zadržava vlagu bez zabarivanja. Koren krastavca je plitak, pa je plodnost površinskog sloja posebno važna: pre setve ili sadnje unesite zreo kompost ili stajnjak u gornji sloj zemlje.
Kada i kako sejati krastavce?
Krastavac se seje napolje kada se zemlja zagreje na najmanje 15 °C, po našem setvenom kalendaru od sredine maja do početka juna. Setva u hladnu zemlju je čest uzrok neravnomernog nicanja i slabog početnog rasta. Seme se seje na dubinu od 2 do 3 cm, po 2 do 3 semena u kućicu, a posle nicanja ostavite najjaču biljku i ostale pažljivo isecite makazama. Rasad se seje 3 do 4 nedelje ranije i presađuje najkasnije 35 dana od nicanja. Kada se seje, kako se pravi rasad i na kom razmaku se sadi, pročitajte u tekstu Sadnja krastavca: kada se seje, rasad, razmak i dubina.
Seme starih sorti krastavca iz naše ponude: Marketmore za salatu, Vojvođanski kornišon i Pikolo di Parigi za kiseljenje, ili sve sorte u kategoriji krastavac.
Vertikalni uzgoj: zašto je bolji od klasičnog?
Klasičan uzgoj, kada se biljke puste da se šire po zemlji, najrašireniji je kod nas, ali nije i najbolji. Biljke koje leže na zemlji direktno su izložene gljivicama iz tla, plodovi se brzo kvare u dodiru sa vlažnom podlogom, a berba je naporna.
Na mreži ili žici biljke imaju bolji pristup svetlosti, vazduh slobodnije struji između listova i manji je rizik od gljivičnih bolesti. Plodovi su čistiji i ravniji, a berba je laka i pregledna. Mreža se postavlja na nosive stubove visine 1,6 do 2 metra, pre sadnje ili odmah posle. Biljka sama razvija vitice i hvata se za mrežu čim je dosegne; na početku samo usmerite prvu vrežu prema mreži. Vertikalni uzgoj je posebno zahvalan na manjim površinama, jer štedi prostor.
Kod klasičnog uzgoja po zemlji biljke se puštaju da se slobodno šire. To traži manje početnih ulaganja, ali više prostora i više pažnje u zaštiti od bolesti.
Kako pravilno zalivati krastavce?
Krastavac sadrži oko 95% vode, pa je zalivanje ključno za prinos. Zemlja treba da bude ravnomerno vlažna, ali ne i zabarena. Nedostatak vode u cvetanju i zametanju plodova direktno dovodi do gorčine plodova i njihovog opadanja.
- Posle rasađivanja: 2 do 3 litra po biljci, svaki drugi dan.
- U cvetanju: 4 do 5 litara dnevno.
- U plodonošenju: 5 do 7 litara dnevno, posebno za vreme letnjih vrućina.
Zalivajte uvek ujutru, direktno u osnovu biljke. Ne zalivajte po lišću, jer su vlažni listovi idealni za plamenjaču i pepelnicu; večernje zalivanje hladnom vodom posebno je rizično, jer voda ostaje na listovima celu noć. Sistem kap po kap je idealan za krastavce, jer drži zonu korena stalno vlažnom bez kvašenja lišća; pročitajte Navodnjavanje sistemom kap po kap. Malč od slame ili trave debljine 5 do 8 cm dodatno čuva vlagu i sprečava korov (Malčiranje povrća).
Kako prihranjivati krastavce?
Osnovno đubrenje je u pripremi zemlje: u jesenjoj obradi ili pre setve unesite 3 do 5 kg zrelog komposta ili stajnjaka po kvadratnom metru, a u kućnoj bašti i dobru šaku komposta u svaku kućicu. Krastavac troši mnogo azota i kalijuma tokom cele sezone, pa je redovna prihrana obavezna.
- Prva prihrana: 10 do 15 dana posle rasađivanja, rastvorom sa više azota, za rast biljke.
- U cvetanju i formiranju plodova: više kalijuma i fosfora; kalijum popravlja kvalitet i ukus plodova.
- Svake 2 nedelje: rastvor organskog đubriva, na primer čaj od koprive ili kompostni čaj.
- Svake 3 nedelje u plodonošenju: mineralno đubrivo NPK 15:15:15 ili 12:8:20.
- Folijarna prihrana kalcijumom sprečava trulež vrha ploda.
Izbegavajte previše azota u kasnijim fazama, jer tada biljka pravi listove na račun plodova.
Oblikovanje biljke i prištipavanje

Prištipavanje bočnih izdanaka mnogi baštovani preskaču, a ono direktno utiče na prinos i zdravlje biljke: energija biljke ide u plodove umesto u zelenu masu.
Kod uzgoja na mreži uklonite sve bočne izdanke i cvetove na prvih 7 listova od osnove. Tako biljka ne rodi previše plodova u donjem delu pre nego što se dovoljno razvije. Od 7. lista naviše bočni izdanci se puste da rastu, ali ih prištipnite posle drugog ili trećeg lista i prvog ploda.
Japanski način uzgoja oslanja se na strogu disciplinu: sve bočne lozice prištipuju se odmah posle nekoliko listova, pa je biljka uredna, dobro provetrena i usmerena na plodove. Ova metoda je posebno dobra u oblačnijim letima. Pravovremenim prištipavanjem izbegavate i gusto šipražje u kome vlaga i loše strujanje vazduha dovode do gljivica.
Kada se beru krastavci i kako to raditi?

Krastavac počinje da rađa 45 do 60 dana posle setve, zavisno od sorte i uslova. Berite ga dok je zelen i mlad, jer zreli plodovi postaju žuti i gorki i služe samo za seme. Salatar se bere na 15 do 20 cm, a kornišon na 5 do 8 cm.
Redovna berba je ključna za stalan rod: biljka koja drži prezrele plodove troši energiju na seme i pravi manje novih cvetova i plodova. U punoj sezoni berite svaki drugi dan, a kornišone i svakog dana. Krastavce berite makazama ili nožem, nikad otkidanjem rukom, jer tako možete oštetiti vrežu. U frižideru, na 3 do 7 °C, ostaju sveži do dve nedelje.
Kako produžiti berbu do jeseni: nastavite prihranu kalijumom, uklanjajte stare i oštećene listove i zalivajte i kada temperature počnu da padaju. Setva u dva roka, sredinom maja i početkom jula, daje berbu od juna do oktobra.
Plodored i najčešće greške pri uzgoju
Krastavac ne sadite na mesto gde su rasle tikve, tikvice, lubenice, dinje ili bundeve najmanje 3 do 4 godine. Ove biljke dele iste bolesti i štetočine u zemlji, posebno fuzarijum, pa uzgoj na istom mestu brzo iscrpljuje zemlju i povećava rizik od zaraze. Dobri predusevi su rani kupus, karfiol, grašak, krompir ili paradajz; više o kombinacijama pročitajte u tekstu Koje povrće se sadi jedno pored drugog.
Šest najčešćih grešaka koje smanjuju prinos krastavaca:
- Kasna sadnja rasada, posle 35 dana od nicanja, kada biljka već trpi nedostatak hrane.
- Pregusta sadnja: biljke se guše, vazduh slabije struji i ima više bolesti.
- Zalivanje po lišću ili uveče, kada se razvijaju gljivice.
- Izostanak prištipavanja, pa biljka troši energiju na zelenu masu.
- Kasna berba prekrupnih plodova, posle koje biljka prestaje da cveta.
- Sadnja na isto mesto više godina zaredom, kada se bolesti iz zemlje nagomilavaju.
Zaštita od bolesti i štetočina
Krastavce najčešće napadaju plamenjača, pepelnica, antraknoza i crveni pauk.
- Plamenjača (Pseudoperonospora cubensis) se prepoznaje po žutim, uglastim pegama na licu lista i sivkastoj prevlaci na naličju. Javlja se po vlažnom vremenu, obično posle kiše ili jake rose.
- Pepelnica (Erysiphe cichoracearum) ostavlja beli brašnasti sloj na gornjoj strani listova.
- Crveni pauk je čest tokom sušnih leta. Javlja se na naličju listova i izaziva žućenje i sušenje. Redovno zalivanje i vlažnija sredina nisu mu po ukusu, pa je redovna nega ujedno i zaštita.
Plamenjača i pepelnica mogu da unište usev za 7 do 10 dana ako se ne reaguje, zato je prevencija uvek bolja od lečenja:
- plodored od najmanje 3 godine;
- sorte otporne na bolesti, kao što su stare sorte Marketmore i Limun krastavac;
- pravilan razmak i zalivanje u koren, nikad po listovima;
- uklanjanje zaraženih listova čim se primete simptomi i redovan pregled biljaka.
Za biološku zaštitu rastvor mleka i vode (1:9), primenjen preventivno, smanjuje pojavu pepelnice. Bakarni preparati, kao što je bordovska čorba, deluju protiv plamenjače, ali ih primenite preventivno, pre kišnih perioda i pre pojave simptoma. Više o gljivičnim bolestima pročitajte u tekstu Gljivične bolesti bašte. Birajući stare sorte, koje su se godinama prirodno odabirale u našim uslovima, dobijate biljke sa boljim prirodnim imunitetom od modernih hibrida. Da rodi!
Koliko često se zalivaju krastavci?
Posle rasađivanja 2 do 3 litra po biljci svaki drugi dan, u cvetanju 4 do 5 litara dnevno, a u plodonošenju 5 do 7 litara dnevno. Zalivajte ujutru, u koren, a ne po listovima.
Zašto su krastavci gorki?
Najčešće zbog nedostatka vode u cvetanju i zametanju plodova. Gorki su i prezreli, žuti plodovi, zato krastavce berite mlade i redovno.
Kako se prihranjuju krastavci?
Prva prihrana je 10 do 15 dana posle rasađivanja, sa više azota. U cvetanju i plodonošenju treba više kalijuma i fosfora: organsko đubrivo na 2 nedelje i NPK 15:15:15 ili 12:8:20 na 3 nedelje.
Da li treba prištipavati krastavce?
Kod uzgoja na mreži da. Uklonite bočne izdanke i cvetove na prvih 7 listova, a više bočne izdanke prištipnite posle drugog ili trećeg lista i prvog ploda.
Kada se beru krastavci?
Krastavac počinje da rađa 45 do 60 dana posle setve. Salatar se bere na 15 do 20 cm, a kornišon na 5 do 8 cm, u punoj sezoni svaki drugi dan.
Zašto krastavac ima mnogo muških cvetova?
Najčešće zbog senke. Na zasenjenom mestu biljka pravi više muških cvetova, a plod daju samo ženski, pa krastavcu izaberite najsunčanije mesto u bašti.


