Seme patlidžana starih sorti – 7 sorti: tamnoljubičasti Crna lepotica i Dugi ljubičasti, prugasti Violeta, Gandia i Di Rosa, bela sorta Beli Kasper i narandžasti Turski oranž. Nijedna sorta nije hibrid, pa seme možete sačuvati i za sledeću sezonu. Kako se patlidžan seje i gaji iz rasada, pročitajte u vodiču Patlidžan: sorte, rasad i zašto plod ostaje gorak.
Sorte patlidžana – kako izabrati seme
Sorte patlidžana razlikuju se po boji i obliku ploda: od klasičnih tamnoljubičastih, preko prugastih, do belih i narandžastih. Ispod su sve naše sorte, podeljene po boji.
Tamnoljubičasti patlidžan
- Crna lepotica – jedna od najpoznatijih sorti, iz 1902. godine. Veliki, sjajni, crnoljubičasti plodovi do 1 kg, gustog mesa i blagog ukusa. Biljka od 60 do 90 cm često daje 6 do 12 plodova. Za roštilj, pečenje i punjenje.
- Dugi ljubičasti (italijanski) – srednje rana sorta visokog prinosa. Izduženi tamnoljubičasti plodovi od oko 20 cm, nežnog, kremastog ukusa i sa malo semena. Za pečenje, musaku i kaponatu.
Prugasti patlidžan
- Violeta (italijanski) – jedna od omiljenih sorti u Italiji. Veliki ljubičasti plodovi prošarani belim prugama, mekanog mesa i sa malo semena. Rodna, otpornija na bolesti i laka za uzgoj, a najbolje uspeva u toplim krajevima.
- Gandia – stara španska sorta sa plodovima u ljubičastim i belim prugama, dugim od 12 do 15 cm. Tanka kožica i mekano, blago meso koje nije gorko. Daje u proseku oko 3,5 kg plodova po biljci i otporna je na sušu.
- Di Rosa – stara italijanska sorta krupnih plodova sa svetlim ružičasto-belim prugama. Meso je izuzetno belo i kremasto, sa vrlo malo semena. Biljka nije visoka, ali joj zbog težine plodova treba oslonac.
Beli i narandžasti patlidžan
- Beli Kasper – stara sorta bele boje, duguljastih plodova od 15 do 20 cm sa glatkom, sjajnom kožicom. Kremasto meso blagog, slatkastog ukusa, bez gorčine. Za pečenje, punjenje i prženje.
- Turski oranž – stara sorta iz Turske, kompaktne biljke, sa plodovima veličine teniske loptice. Mladi plodovi se beru zeleni, a zreli dobiju narandžastu boju sa zelenim prugama. Slatkastog ukusa, za punjenje i pečenje.
Zašto stare sorte patlidžana
Stare sorte patlidžana birane su zbog ukusa, a mnoge imaju meso bez gorčine i sa malo semena. Nisu hibridi, pa seme iz potpuno zrelih plodova možete sačuvati i posejati sledeće godine.
Kada i kako se seje seme patlidžana
Patlidžan je toploljubiv, osetljiv na mraz i traži dugu vegetaciju: od setve do berbe prođe 100 do 150 dana. Zato se kod nas ne seje direktno napolje, već se gaji preko rasada, 8 do 10 nedelja. Seme se seje krajem februara ili početkom marta, na dubinu od 1 cm. Klija na 22–26 °C, a ispod 18 °C klija veoma sporo ili nikako.
Kada biljčice razviju dva prava lista, pikirajte ih u saksije od 8 do 10 cm. Dve nedelje pre sadnje rasad kaljenjem navikavajte na spoljne uslove. Napolje se sadi kada rasad ima 6 do 8 pravih listova, a noću temperatura više ne pada ispod 12 °C. Razmak je 50 do 60 cm u redu i 70 do 80 cm između redova. Ne sadite ga posle paradajza, paprike ili krompira.
Plod postaje gorak najčešće zbog stresa: neredovnog zalivanja, dugih vrućina iznad 35 °C ili prezrelih plodova. Berite patlidžan dok je kožica sjajna i elastična. Sve o sortama, rasadu i gorčini pročitajte u tekstu patlidžan – sorte, rasad i zašto plod ostaje gorak, a o rasadu uopšte u tekstu kako napraviti rasad.
Pakovanje, cena i dostava
- 10 semenki – 190 dinara (sve sorte)
- Dostava za porudžbine semena je 390 dinara, a preko 2.800 dinara je besplatna.
Česta pitanja o semenu patlidžana
Kada se seje patlidžan za rasad?
Krajem februara ili početkom marta, u zatvorenom. Seme klija na 22–26 °C, a rasad raste 8 do 10 nedelja.
Zašto je patlidžan gorak?
Najčešće zbog neredovnog zalivanja, dugih vrućina ili prezrelih plodova. Berite ga dok je kožica sjajna i elastična.
Koji patlidžan nije gorak?
Beli Kasper ima blago meso bez gorčine, a Gandia mekano meso koje nije gorko.
Koja sorta patlidžana daje najveće plodove?
Crna lepotica, sa plodovima do 1 kg, a krupne plodove imaju i Violeta i Di Rosa.
Postoji li beli patlidžan?
Postoji. Beli Kasper je stara sorta bele boje, sa duguljastim plodovima od 15 do 20 cm i kremastim mesom.






