Ukratko: mreža za zasenu štiti biljke od jakog sunca i može da spusti temperaturu ispod sebe za 5 do 10 °C. Za paradajz, papriku i krastavac birajte mrežu od 30 do 40%, za plastenik sa rasadom 30%, a za cveće i biljke osetljive na opekotine 60 do 70%. Postavlja se u najtoplijim mesecima, obično od juna ili jula do avgusta, dobro zategnuta i sa dovoljno prostora da vazduh struji.
Letnji dani mogu biti veoma izazovni za biljke, naročito tokom intenzivnih vrućina i visokog UV zračenja. Da bi bašte i plastenici opstali i davali maksimalne prinose, mreža za zasenu postaje nezamenljiv saveznik svakog baštovana.
Ovaj praktičan dodatak pruža zaštitu biljkama od direktnog sunca, reguliše temperaturu i poboljšava mikroklimatske uslove.
Šta je mreža za zasenu?
Mreža za zasenu, koja se zove i mreža za senčenje, izrađena je od specijalnog materijala, obično polietilena, i dolazi u različitim gustinama (izraženim u procentima). Gustina označava koliko svetlosti mreža blokira, a kreće se od 30% (slabija zasena) do 90% (potpuna zaštita). Izbor zavisi od vrste biljaka koje uzgajate i intenziteta sunčevih zraka u vašem regionu.
Na primer:
- 30%-40% zasena: Idealno za povrće poput paradajza, paprike i krastavaca koje voli sunce, ali im treba zaštita tokom najtoplijih sati.
- 60%-70% zasena: Pogodno za cveće, rasadnike i biljke koje su osetljive na opekotine.
- 80%-90% zasena: Koristi se najčešće tamo gde sunčeva svetlost uopšte nije potrebna.
Prednosti koje daje mreža za zasenu
- Smanjenje temperature:
Mreža za zasenu stvara prijatniju mikroklimu ispod sebe. Temperaturu može smanjiti i za 5-10°C, što je ključno za biljke koje ne podnose ekstremne vrućine. - Zaštita od opekotina:
Direktno sunce može izazvati opekotine na listovima i plodovima nekih biljaka. Mreža pomaže u smanjenju UV zračenja, čime se izbegavaju oštećenja. - Bolja kontrola vlage:
Mreža usporava isparavanje vode iz zemljišta, što smanjuje potrebu za čestim zalivanjem i omogućava optimalno zadržavanje vlage. - Zaštita od grada i vetra:
Pored zaštite od sunca, mreže pružaju zaštitu i od nepogoda poput grada ili jakih vetrova koji mogu oštetiti biljke. (Pod uslovom da su dobro postavljene) Zašto protivgradne rakete ne čuvaju useve, pročitajte u tekstu Protivgradne rakete: zaštita koja ne radi. - Povećanje prinosa:
Biljke pod mrežom za zasenu često imaju bolju fotosintezu, pravilniji rast i veću otpornost, što rezultira kvalitetnijim prinosom.
Kako se koristi mreža za zasenu?
Pravilna upotreba mreže za zasenu zahteva pažljivo planiranje i prilagođavanje vašim uslovima. Evo nekoliko saveta:
- Odaberite pravu gustinu mreže:
Kao što je pomenuto, vrste biljaka i njihova otpornost na sunce diktiraju izbor gustine mreže. Na primer, paradajz i paprika bolje uspevaju pod mrežom od 30%, dok cveće poput begonija zahteva gustinu od 50-70%. - Postavljanje:
Mreža može biti postavljena iznad bašte, staklenika, plastenika ili pojedinačnih biljaka. Vodite računa da ostavite dovoljno prostora za cirkulaciju vazduha kako biste sprečili zadržavanje toplote. - Vreme upotrebe:
Mreža se koristi tokom najintenzivnijih meseci leta, obično od juna/jula do avgusta, u zavisnosti od vremenskih uslova.
Kako se postavlja mreža za zasenu

- Nosači: postavite drvene ili metalne stubove oko gredice, ili iskoristite konstrukciju plastenika. Mreža ide iznad biljaka, dovoljno visoko da ih ne dodiruje ni kada porastu, i sa dovoljno prostora da vazduh struji.
- Strana: najvažnije je zaseniti biljke sa južne i zapadne strane, odakle sunce najjače peče u podne i popodne.
- Zatezanje: mrežu vežite kanapom ili kopčama kroz ojačane krajeve i ušice i dobro je zategnite. Labava mreža se na vetru cepa i može da ošteti biljke ili plastenik.
- Skidanje: kada prođu najveće vrućine, krajem avgusta, mrežu skinite, operite, osušite i sklonite do sledećeg leta.
Zasena za plastenik

Plastenik se leti brzo pregreje, pa je zasena tu još važnija nego u bašti. Za povrće i rasad u plasteniku koristite mrežu od 30%; plastenik u kome je rasad obavezno prekrijte takvom mrežom, kao što piše u tekstu Kako napraviti rasad kod kuće. Mreža se najčešće postavlja spolja, preko folije, jer tako zaustavlja sunce pre nego što zagreje unutrašnjost. Uz zasenu plastenik redovno provetravajte, otvaranjem vrata i bočnih strana. Mreža od 60 do 70% je za cveće i biljke osetljive na opekotine. Kako se paradajz raspoređuje u plasteniku, pročitajte u tekstu Razmak sadnje paradajza u plasteniku.
Mreža za zasenu za paradajz, papriku i krastavac
Paradajz, paprika i krastavac vole sunce, ali im tokom najvećih vrućina prija mreža od 30 do 40%: plodovi i listovi manje dobijaju opekotine, a zemlja sporije gubi vlagu. Veća zasena se ne preporučuje, jer u fazi sazrevanja plodovima treba više svetlosti. Vlagu još bolje čuva malč ispod biljaka; pročitajte Malčiranje povrća. Kako se ove kulture sade, pročitajte u tekstovima Kako se sadi paradajz iz rasada, Sadnja paprike i Uzgoj krastavaca u bašti.
Primeri iz prakse
- Bašta sa povrćem:
U južnim krajevima Srbije, mreže za zasenu su postale standard kod uzgoja paradajza i paprike na otvorenom. Poljoprivrednici koji koriste mreže prijavili su smanjenje oštećenja plodova za 30% i povećanje prinosa za 20%. - Plastenici:
Plastenici pokriveni mrežama za zasenu od 30% omogućili su uzgajivačima krastavaca da produže sezonu berbe i smanje potrošnju vode za navodnjavanje. - Cvećarstvo:
Rasadnici koji uzgajaju cveće poput orhideja ili begonija koriste mreže sa visokom gustinom (60%-70%) kako bi obezbedili idealne uslove za rast biljaka.
Saveti za izbor i održavanje
- Kupovina:
Prilikom kupovine mreže za zasenu, obratite pažnju na kvalitet materijala i otpornost na UV zračenje. Jeftinije mreže mogu brzo izgubiti efikasnost ako nisu UV stabilizovane. - Čišćenje:
Nakon sezone, mrežu operite i osušite pre skladištenja kako biste produžili njen vek trajanja. - Prilagođavanje:
Eksperimentišite sa različitim gustinama kako biste pronašli idealnu opciju za vaše biljke i klimatske uslove. - Postavljanje:
Mreža treba da bude dovoljno zategnuta, sve češće dolaze sa izbušenim i ojačanim krajevima koji olakšavaju njeno zatezanje.
Kad ne treba da se koristi mreža za zasenu?
Iako je mreža za zasenu veoma korisna u zaštiti biljaka tokom vrelih letnjih dana, postoje situacije kada njena upotreba može biti nepotrebna ili čak štetna. Evo nekoliko primera kada ne treba koristiti mrežu za zasenu:
1. Tokom proleća i jeseni
- Zašto izbegavati:
Tokom proleća i jeseni, sunčevo zračenje nije toliko intenzivno, a biljke često zahtevaju više svetlosti za fotosintezu i rast. Prekomerno zasenjivanje u ovim periodima može usporiti razvoj biljaka. - Alternativa:
U ovim sezonama, biljke je bolje ostaviti izloženim prirodnoj svetlosti, osim u slučaju ekstremno sunčanih dana u ranim fazama proleća.
2. Kod biljaka koje vole direktno sunce
- Primeri:
Biljke poput lubenice, dinje, grožđa, suncokreta i smokve. - Zašto izbegavati:
Ove biljke su evoluirale da uspevaju na direktnom suncu i visokoj temperaturi. Prekomerno zasenjivanje može smanjiti kvalitet plodova, usporiti fotosintezu i negativno uticati na prinos. - Napomena:
Umesto mreže, fokusirajte se na dobru ishranu i redovno zalivanje kako biste podržali njihov rast.
3. U oblastima sa blagim klimama
- Zašto izbegavati:
U regionima sa umerenom klimom i blagim letima, mreža za zasenu možda neće biti potrebna, jer sunčeva svetlost nije dovoljno jaka da ošteti biljke. - Alternativa:
Razmotrite upotrebu prirodnog zaklona, poput visokih biljaka ili živih ograda, ako postoji potreba za delimičnom zaštitom.
4. Kada biljke nisu osetljive na sunce
- Primeri:
Biljke poput kaktusa, agave i drugih sukulenata, koje su prirodno prilagođene sušnim uslovima i jakom suncu. - Zašto izbegavati:
Ove biljke bolje uspevaju na direktnom suncu, a zasenjivanje može poremetiti njihov prirodni ciklus rasta i cvetanja.
5. Tokom perioda cvetanja i sazrevanja plodova
- Zašto izbegavati:
U fazi cvetanja i sazrevanja plodova, mnoge biljke zahtevaju direktno sunce kako bi plodovi pravilno sazreli i postigli optimalan ukus. - Primer:
Paradajz i paprika zahtevaju više svetlosti u fazi sazrevanja, a previše zasene može usporiti ovaj proces pa se ne preporučuje zasena veća od 30-40%
6. U vetrovitim područjima bez odgovarajućeg postavljanja
- Zašto izbegavati:
Ako mreža nije pravilno pričvršćena u vetrovitim oblastima, može doći do njenog cepanja, oštećenja biljaka ili struktura poput plastenika. - Rešenje:
Ako je mreža neophodna, obavezno je čvrsto pričvrstite i koristite kvalitetne nosače otporne na vetar.
7. Kada biljke rastu u hladu
- Primeri:
Povrće poput salate, spanaća i rukole često uspeva bolje u delimičnoj senci. - Zašto izbegavati:
Dodatno zasenjivanje može dovesti do sporijeg rasta i manjih prinosa kod biljaka koje već imaju dovoljno hlada od prirodnih zaklona ili objekata.
8. Ako je cilj ubrzavanje rasta mladih biljaka
- Zašto izbegavati:
Mladi rasad često zahteva više direktne svetlosti kako bi brzo rastao i postao jak. Mreža za zasenu može usporiti njihov razvoj, naročito u prvim nedeljama nakon sadnje. - Saveti:
Koristite mrežu samo tokom najtoplijih delova dana, a uklanjajte je ujutru i kasno popodne.
Mreža za zasenu je izuzetno koristan alat, ali nije univerzalno rešenje. Pre upotrebe, analizirajte potrebe svojih biljaka, klimatske uslove i fazu rasta. Pravilno razumevanje kada i kako je koristiti pomoći će vam da izbegnete potencijalne greške i osigurate uspešan rast i prinos.
Mreža za zasenu je jedan od najboljih alata za zaštitu biljaka tokom vrelih letnjih dana. Bez obzira na to da li ste profesionalni poljoprivrednik ili hobista, ova investicija se višestruko isplati kroz bolje prinose, zdravije biljke i uštedu resursa. Uložite u kvalitetnu mrežu i obezbedite vašoj bašti optimalne uslove za rast, čak i tokom najtoplijih meseci u godini.
Ako vas interesuje kupovina mreže za zasenu ili dodatni saveti za njen izbor i upotrebu, posetite najbližu poljoprivrednu apoteku ili je naručite preko interneta.
Seme starih sorti paradajza, paprike i zelene salate pronađite u našoj ponudi: seme paradajza, seme paprike i zelena salata.
Koji procenat mreže za zasenu za paradajz?
30 do 40%. Veća zasena se ne preporučuje, jer u fazi sazrevanja plodovima treba više svetlosti.
Koja mreža za zasenu za plastenik?
Za povrće i rasad u plasteniku mreža od 30%, a za cveće i biljke osetljive na opekotine 60 do 70%. Najčešće se postavlja spolja, preko folije.
Koliko mreža za zasenu snižava temperaturu?
Ispod mreže temperatura može da bude niža za 5 do 10 °C, a zemlja sporije gubi vlagu.
Kada se postavlja mreža za zasenu?
U najtoplijim mesecima, obično od juna ili jula do avgusta. U proleće i jesen biljkama treba više svetlosti, pa mreža nije potrebna.
Kako se postavlja mreža za zasenu?
Na stubove ili konstrukciju plastenika, iznad biljaka i dovoljno visoko da ih ne dodiruje, sa prostorom da vazduh struji. Zasenite južnu i zapadnu stranu i mrežu dobro zategnite kroz ojačane krajeve.
Kada ne treba koristiti mrežu za zasenu?
U proleće i jesen, za biljke koje vole direktno sunce (lubenica, dinja, suncokret, grožđe), za biljke koje već rastu u hladu i za mladi rasad u prvim nedeljama, osim u najtoplijem delu dana.



Mreza za zasenu 30% ; sirina I duzina I cena. Hvala
Mi ne prodajemo mrežu za zasenu 🙂