Malčiranje povrća: slama, seno, agrotekstil ili folija

malčiranje

Malčiranje je jedan od najvažnijih koraka u očuvanju zdravlja i produktivnosti bašte. Pravilno malčiranje pomaže u zadržavanju vlage, smanjuje rast korova, poboljšava strukturu zemljišta, a može čak i regulisati temperaturu tla. Postoje dve glavne vrste malčeva – veštački i prirodni.

Ukratko: malč je sloj materijala preko zemlje koji čuva vlagu, guši korov i ujednačava temperaturu tla. Za povrće se najčešće koriste slama i seno, u sloju od 5 do 10 cm, uz mali razmak oko stabljike, i agrotekstil ili malč folija, koje se postavljaju pre sadnje preko zalivene gredice, sa otvorima za biljke. Slama se sporije razlaže i duže štiti zemlju, a seno je brže hrani, ali može da donese seme korova.

Ovaj članak će detaljno objasniti prednosti i razlike između ove dve grupe, kako pravilno koristiti malč i koji je najbolji izbor za vaš povrtnjak.

Veštački malčevi

Veštački malčevi su materijali proizvedeni od sintetičkih materijala ili plastike, dizajnirani da imitiraju funkciju prirodnih malčeva, ali uz minimalnu potrebu za obnavljanjem. Među najčešće korišćenim veštačkim malčevima su agrotekstil i najlonska malč folija.

Sad već obe možete pronaći u skoro svakoj poljoprivrednoj apoteci. Agrotekstil se seče na merenje, dolazi u širini od 1 ili 2 metra.

Agrotekstil i malč folija za malčiranje povrća

1. Agrotekstil

Agrotekstil je posebna vrsta tkanine napravljena od polipropilena. Njegova glavna uloga je da spreči rast korova i omogući da voda i hranljive materije prođu kroz materijal do korenja biljaka.

Ovaj materijal je izuzetno koristan jer smanjuje potrebu za hemijskim sredstvima protiv korova i štetočina. Agrotekstil se koristi najčešće u povrtnjacima, plastenicima, kao i u profesionalnom uzgoju povrća.

Prednosti agrotekstila:

  • Dobar je u zadržavanju vlage u tlu.
  • Smanjuje potrebu za zalivanjem.
  • Doprinosi boljoj kontroli temperature tla.
  • Sprečava rast korova bez upotrebe pesticida.
  • Traje više godina (ako se dobro čuva oko 5 sezona može da traje)

Mane:

  • Može biti skuplji od prirodnih malčeva.
  • Iako je dugotrajan, ne doprinosi kvalitetu zemljišta, jer se ne razlaže.

2. Najlonska malč folija

Najlonska malč folija je tanka plastična folija koja se postavlja na površinu tla kako bi sprečila rast korova i smanjila isparavanje vode iz zemljišta.

Ova folija je popularna u uzgoju povrća poput paradajza, krastavca i paprike jer zadržava i toplotu, čime ubrzava sazrevanje plodova.

Prednosti najlonske malč folije:

  • Efikasno zadržava vlagu u tlu.
  • Omogućava ranije sazrevanje plodova.
  • Dobar je za upotrebu u plastenicima i tokom hladnijih sezona.

Mane najlonske malč folije:

  • Ne razlaže se i ne doprinosi zemljištu organskim materijama.
  • Potrebno je uklanjanje i pravilno zbrinjavanje nakon upotrebe, što stvara dodatni otpad.
  • Traje najčešće samo jednu sezonu.

Kako se postavlja malč folija i agrotekstil

Malč folija se postavlja pre sadnje, na pripremljenu i zalivenu gredicu, u pet koraka:

  1. Pripremite gredicu: očistite korov, prekopajte i poravnajte zemlju i dobro je zalijte. Folija se postavlja pre sadnje.
  2. Postavite navodnjavanje: ako koristite sistem kap po kap, crevo položite po gredici pre folije, jer kiša ispod folije slabo dopire do zemlje. Više u tekstu Navodnjavanje sistemom kap po kap.
  3. Razvucite foliju: zategnite je preko gredice, a ivice ukopajte zemljom ili pričvrstite klinovima, da je vetar ne podigne.
  4. Napravite otvore: na razmaku sadnje za tu kulturu isecite krstasti rez ili okruglu rupu. U prodaji je i folija sa gotovim rupama.
  5. Posadite biljke kroz otvore i zalijte ih.

Crna folija ne propušta svetlost, pa guši korov; bezbojna jače zagreva zemlju, a srebrnasta odbija pojedine štetočine. Agrotekstil se postavlja na isti način, ali propušta vodu i vazduh i može da traje više sezona, dok se folija posle berbe skida i odlaže.

Prirodni malčevi

Prirodni malčevi dolaze iz obnovljivih izvora i mogu doprineti obogaćivanju zemljišta tokom vremena kako se razlažu. Dva najčešća prirodna malča su seno i slama. Svaki od njih ima specifične prednosti i najbolje je koristiti ih u zavisnosti od vrste povrća i uslova u vašoj bašti. Kako se kao malč koriste pokošena trava, suvo lišće, kora i kompost, pročitajte u tekstu Malčiranje zemljišta organskim malčem.

Seno i slama za malčiranje

Seno

Seno je suva trava ili biljni materijal koji se koristi za ishranu stoke koji je isečen još u zelenoj fazi, ali u povrtnjacima može biti odličan malč. Sadrži mnogo hranljivih materija koje podstiču razvoj bakterija u tlu.

Korišćenje sena pomaže u povećanju aktivnosti mikroorganizama koji su odgovorni za razgradnju organske materije, što je od suštinskog značaja za plodnost zemljišta.

Prednosti sena kao malča:

  • Pomaže u održavanju vlage u zemljištu.
  • Podstiče razvoj korisnih bakterija.
  • Organska materija obogaćuje zemljište tokom vremena.

Mane:

  • Može sadržati seme korova ako nije dobro pripremljeno.
  • Brzo se razlaže, pa je potrebno povremeno dodavanje.

Slama

Slama je suvi ostatak žitarica poput pšenice ili ječma, i najčešće se koristi kao malč u baštama. Za razliku od sena, slama je siromašnija hranljivim materijama, ali je odličan izolator i idealna je za korišćenje u baštama gde želite da podstaknete razvoj gljivica u tlu. Gljivice imaju ključnu ulogu u razgradnji organskih materijala i formiranju strukture zemljišta.

Prednosti slame:

  • Sprečava isušivanje tla i rast korova.
  • Podstiče razvoj gljivica koje su bitne za zdravlje tla.
  • Razlaže se sporije od sena, pa ne treba često obnavljanje.

Mane:

  • Može sadržati ostatke pesticida ako nije organski uzgajana.
  • Sporije se razlaže i ne doprinosi brzoj plodnosti zemljišta kao seno.

Razlika između sena i slame za malčiranje

Seno i slama se često mešaju, ali je važno znati razliku između njih. Seno je bogato hranljivim materijama i koristi se za podsticanje razvoja bakterija u zemljištu. Seno je sva trava isečena u zelenoj fazi pa zatim osušena.

Slama, s druge strane, podstiče razvoj gljivica i pruža bolju zaštitu zemljištu, ali ne sadrži mnogo hranljivih materija. U povrtnjacima se oba malča koriste za različite namene: seno za poboljšanje kvaliteta zemljišta, a slama za dugotrajnu zaštitu i izolaciju. Slama je sva trava ili žitarice isečena u potpunoj suvoj fazi.

Kako pravilno malčirati povrće

Kada malčirate povrće, važno je pravilno postaviti malč kako bi postigli najbolje rezultate. Debljina malča treba da bude između 5 i 10 cm, u zavisnosti od vrste malča.

Veštački malčevi poput agrotekstila i najlonske folije se postavljaju direktno na zemljište, dok se prirodni malčevi kao što su seno i slama postavljaju oko biljaka, ostavljajući prostor oko stabljike kako bi se sprečilo truljenje.

Što se tiče prirodnog malčiranja, najbolja opcija je kombinovati seno i slamu od prilike pola-pola. Tako ćemo prirodnim putem podsticati razvijanje i bakterija i gljivica u našoj zemlji.

Ključni saveti za malčiranje povrća:

  1. Zalivanje: Pre postavljanja malča, zemljište treba dobro zaliti. Malč pomaže u zadržavanju vlage, ali je važno da je tlo vlažno pre pokrivanja.
  2. Pravovremeno postavljanje: Postavite malč u proleće ili rano leto kako biste sprečili rast korova i zadržali vlagu tokom toplih meseci.
  3. Obnova malča: Prirodni malčevi se vremenom razlažu, pa ih je potrebno obnavljati svake godine ili na svakih nekoliko meseci, u zavisnosti od materijala.

Malč za paradajz, papriku i krastavac

Kod paradajza i paprike slama ili seno se stavljaju posle sadnje, kada se zemlja zagreje, u sloju od 5 do 10 cm oko biljaka. Malč drži vlagu ravnomernom, a kiša manje prska zemlju na donje listove i plodove, pa ostaju čistiji. Ravnomerna vlaga je važna i za trulež vrha ploda; pročitajte Kako dodati kalcijum paradajzu i paprici. Krastavci, lubenice i jagode se često sade kroz crnu malč foliju.

Kako se ove kulture sade, pročitajte u tekstovima Kako se sadi paradajz iz rasada, Sadnja paprike, Uzgoj krastavaca u bašti i Kako se pravilno obavlja sadnja jagoda.

Malčiranje bašte je efikasan način da održite vašu baštu produktivnom i zdravom. Veštački malčevi poput agrotekstila i najlonske folije nude dugotrajnu zaštitu, dok prirodni malčevi kao što su seno i slama doprinose plodnosti zemljišta.

Vaš izbor malča zavisi od specifičnih potreba vaše bašte i biljaka koje uzgajate. Bez obzira na to koji malč odaberete, pravilna primena ove tehnike će vam pomoći da održite ravnotežu u vašem vrtu i obezbedite bolji prinos.

Šta je malčiranje?

Malčiranje je prekrivanje zemlje oko biljaka slojem materijala, kao što su slama, seno, agrotekstil ili folija. Malč čuva vlagu, guši korov i ujednačava temperaturu tla.

Kako se postavlja malč folija?

Na očišćenu, poravnatu i zalivenu gredicu, pre sadnje. Ivice se ukopaju zemljom ili pričvrste klinovima, a na razmaku sadnje se iseku otvori kroz koje se sade biljke. Crevo za kap po kap ide ispod folije.

Šta je bolje za malčiranje, seno ili slama?

Seno je bogatije hranljivim materijama i brže hrani zemlju, ali može da donese seme korova. Slama se sporije razlaže i duže štiti zemlju. Dobro je kombinovati ih, otprilike pola-pola.

Koliko debeo treba da bude malč?

Slama i seno stavljaju se u sloju od 5 do 10 cm, uz mali razmak oko stabljike, da ne trune.

Kada se postavlja malč?

Folija i agrotekstil pre sadnje, a slama i seno posle sadnje, u proleće ili rano leto, kada se zemlja zagreje i pre nego što korov krene.

Da li se malč folija skida posle sezone?

Da. Najlonska malč folija najčešće traje jednu sezonu, pa se posle berbe skida i odlaže. Agrotekstil, ako se dobro čuva, može da traje i oko 5 sezona.

4 thoughts on “Malčiranje povrća: slama, seno, agrotekstil ili folija”

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Stara Semena AI Chatbotx
Chatbot