Kako se rešiti puževa u bašti: barijere, zamke, biljke i predatori

Puž golać i puž sa kućicom jedu listove zelene salate u leji, sa kapima rose

Puževi u bašti mogu za jednu noć da unište celu gredicu salate, blitve ili mladog rasada. Najefikasnije prirodne metode su dijatomejska zemlja, zamke sa pivom, ljuske od jaja i biljke sa jakim mirisom, kao što su lavanda i ruzmarin. Pravovremena reakcija i kombinovanje više metoda daju najbolje rezultate. Kada prirodne metode nisu dovoljne, koja sredstva postoje i kako se bezbedno koriste, pročitajte u tekstu Sredstva protiv puževa: gvožđe-fosfat, nematode i metaldehid.

Ukratko: puževi su najaktivniji uveče, noću i posle kiše, pa baštu zalivajte ujutru. Oko biljaka pospite ljuske od jaja, dijatomejsku zemlju ili grub pesak, postavite zamke sa pivom na svakih 1 do 2 metra i uveče ručno sakupljajte puževe. Lavanda, ruzmarin, žalfija, majčina dušica, beli luk i vlašac odbijaju ih mirisom, a ježevi, žabe i ptice ih jedu. So i kreč ne koristite, jer više štete zemlji nego puževima.

Zašto su puževi toliko opasni za baštu?

Puževi mogu da pojedu i do 50% sopstvene telesne težine u jednom danu. Ne samo da grizu listove i klice, već ostavljaju sluzave tragove koji privlače gljivice i bakterije. Jedna ženka može da položi i do 500 jaja tokom sezone, pa se populacija širi izuzetno brzo.

Posebno su ugrožene mlade biljke koje su tek posađene ili iznikle iz semena. Puž golać, koji nema kućicu, prolazi kroz uske prostore i danju se krije u vlažnoj zemlji. Najštetniji su puževi golaći iz familija Arionidae i Limacidae. Prisutni su cele godine, ali su najaktivniji u proleće i rano leto, kada su mladi rasadi najosetljiviji. Kako se prepoznaje šteta od puževa, pročitajte u tekstu Sredstva protiv puževa: gvožđe-fosfat, nematode i metaldehid.

Kada su puževi najaktivniji i kako to iskoristiti?

Puževi su noćne i večernje životinje koje vole vlažno i hladno okruženje. Najaktivniji su posle kiše, u sumrak i tokom noći, pa je to i vreme kada treba reagovati: ručno sakupljanje i postavljanje zamki radite kasno popodne ili uveče.

Tokom suvog i toplog leta puževi se sklanjaju dublje u zemlju i manje se vide, ali nisu nestali. Čim padne kiša ili zahladi, vraćaju se u punom broju.

Fizičke barijere koje puževi teško prelaze

Zdrobljene ljuske jaja u krugu oko zelene salate u leji, kao prepreka za puževe

Jedna od najstarijih i najpraktičnijih metoda je postavljanje prepreka oko biljaka koje puževi vole. Barijeru postavite u krugu od bar 10 cm oko svake biljke ili duž ivice leje i obnovite je posle svake kiše.

  • Ljuske od jaja: isitnjene i posute oko gredice, oštrim ivicama su neprijatne za meko telo puža. Kada se raspadnu, hrane zemlju.
  • Dijatomejska zemlja: prirodna supstanca od fosilnih ostataka morskih organizama suši sluz na telu puža. Posipajte je oko gredica na suvo tlo; posle kiše gubi dejstvo, pa postupak ponovite.
  • Bakarne trake i ograde: u dodiru sa bakrom puževi osete nešto nalik slabom električnom udaru, koji ih odbija. Trake se ukopavaju do 8 cm u tlo, a iznad zemlje treba da budu visoke 15 do 25 cm.
  • Drveni pepeo i grub pesak: pepeo odbija puževe i isušuje im stopalo, a sitna zrna peska su neprijatna za njihovo nežno telo.

Izbegavajte so i kreč. So zaslanjuje tlo i šteti biljkama, a kreč menja kiselost zemljišta, pa oba rešenja prave više problema nego koristi.

Koji mirisi odbijaju puževe i puževe golaće?

Puževi imaju dobro razvijeno čulo mirisa. Biljke jakog mirisa deluju kao prirodna barijera oko osetljivih kultura: lavanda, ruzmarin, žalfija, majčina dušica (timijan), nana i beli luk. Sadite ih po obodima gredice ili između redova, uz zelenu salatu, blitvu ili mlade sadnice paradajza, i delovaće kao živa ograda. Vlašac je posebno zanimljiv, jer sadrži alicin, jedan od najjačih prirodnih odbijača puževa; posadite ga u saksije po bašti ili uz ivicu gredice. Koje biljke se dobro slažu, pogledajte u tekstu Koje povrće se sadi jedno pored drugog, a kako se gaje, u tekstu Začinsko bilje u bašti i saksiji.

Sprej od belog luka: 2 do 3 čena sitno iseckajte, prelijte litrom vode i ostavite da odstoji 24 sata. Biljke prskajte uveče; dejstvo traje nekoliko dana i obnavlja se posle kiše. Od drugih aromatičnih biljaka mogu se praviti slične čorbe kojima se prskaju zemlja i biljke.

Zamke i ručno sakupljanje

Zamka sa pivom za puževe: plastična čaša ukopana u zemlju između salate, sa puževima unutra i golaćem pored nje
  • Zamka sa pivom: ukopajte otvorenu posudu ili plastičnu čašu tako da ivica bude oko centimetar iznad zemlje i nalijte nekoliko centimetara piva. Puževe privlači miris kvasca, upadnu i ne mogu da izađu. Zamke postavite na svakih 1 do 2 metra, jer jedna pokriva mali prostor, i praznite ih svako jutro. Umesto piva može da posluži i rastvor vode, deterdženta za posuđe i kvasca, ali je pivo bolje.
  • Ručno sakupljanje: sat-dva posle zalaska sunca prošetajte baštom sa baterijskom lampom i sakupljajte puževe u kantu sa poklopcem. Odnesite ih daleko od bašte ili ih prelijte vrućom vodom. Ako to radite svake večeri nedelju dana, broj puževa se primetno smanji.
  • Žrtvene biljke: u jedan ugao bašte posadite biljke koje puževi posebno vole, kao što su kopriva ili rotkva, da ih privučete na jedno mesto, dalje od povrća.

Prirodni predatori koji rade umesto vas

Dugoročno je najpametnije privući životinje koje se hrane puževima: ježeve, žabe, ptice i zmije.

  • Ježevi su među najboljim prirodnim predatorima puževa. Ostavite deo dvorišta u prirodnom stanju, sa gomilom granja, lišća ili kamenja, i ne koristite preparate koji bi mogli da ih otruju.
  • Žabe i krastače jedu puževe u velikim količinama; procenjuje se da puževi čine i četvrtinu njihove ishrane. Mali ribnjak ili plitka posuda sa vodom privući će ih i zadržati.
  • Ptice: drozd pevač, kos i čvorak aktivno love puževe, pa pojilice, hranilice i gnezdilice za ptice pomažu bašti.
  • Indijske patke trkačice su sve popularnije kod povrtara u Srbiji, jer se hrane puževima i insektima, bez štete po biljke.

U delovima bašte gde privlačite korisne životinje ne koristite hemijska sredstva, jer ćete poništiti korist od predatora.

Zalivanje i uređenje bašte

Puževi vole vlagu, a zalivanje uveče stvara im idealne uslove za noćni lov. Zato zalivajte ujutru, da površina zemlje do večeri bude suva, i ne zalivajte previše. Sistem kap po kap vlaži samo zonu korena, a ne celu površinu.

Danju se puževi kriju ispod kamenja, dasaka, saksija, folija, gomila pokošene trave, lišća i gustog malča. Uklanjajte suvo lišće, korov i nepotrebne predmete iz blizine leja, posebno u rano proleće, a pokošenu travu ne ostavljajte u gomilama pored povrća. Ako imate problem sa puževima, malč držite tanjim, 2 do 3 cm, i birajte grublji materijal, kao što je kora drveta, umesto sitnog komposta (Malčiranje zemljišta). Uredna, prozračna i sunčana bašta nije privlačno stanište za puževe, a ova mera rešava uzrok problema, ne samo posledice. I setva u pravo vreme pomaže: po setvenom kalendaru mlade biljke brže i snažnije rastu i manje su osetljive na napad.

Kada su potrebna sredstva protiv puževa

Kada prirodne metode nisu dovoljne, postoje i preparati. Nematode, mikroskopski paraziti puževa golaća, bezopasne su za ljude, životinje i korisne insekte i primenjuju se zalivanjem. Granule na bazi gvožđe-fosfata odobrene su i za organsku proizvodnju, dok je metaldehid otrovan za ptice, žabe, ježeve i kućne ljubimce. Hemijska sredstva koristite samo kao poslednju opciju; kako se bezbedno koriste, pročitajte u tekstu Sredstva protiv puževa: gvožđe-fosfat, nematode i metaldehid.

Rešiti se puževa nije pitanje jedne čarobne metode, već kombinacije: barijere deluju preventivno, zamke i ručno sakupljanje daju brze rezultate, a biljke jakog mirisa i predatori dugoročnu zaštitu, bez troškova. Ključ je pravovremenost, pa proverite baštu već večeras. Za otporne sorte koje bolje podnose razne uslove pogledajte naše stare sorte semena. Da rodi!

Kako se prirodno rešiti puževa u bašti?

Kombinacijom više metoda: barijerama od ljuski jaja, dijatomejske zemlje ili peska, zamkama sa pivom, ručnim sakupljanjem uveče, biljkama jakog mirisa i privlačenjem ježeva, žaba i ptica. Baštu zalivajte ujutru.

Da li zamka sa pivom deluje na puževe?

Deluje. Ukopajte čašu tako da ivica bude oko centimetar iznad zemlje, nalijte nekoliko centimetara piva i postavite zamke na svakih 1 do 2 metra. Praznite ih svako jutro.

Koje biljke odbijaju puževe?

Lavanda, ruzmarin, žalfija, majčina dušica, nana, beli luk i vlašac. Sadite ih po obodima gredice ili između redova povrća.

Da li so pomaže protiv puževa?

Ne preporučujemo je. So zaslanjuje tlo i šteti biljkama, a kreč menja kiselost zemljišta, pa oba rešenja prave više štete nego koristi.

Kada su puževi najaktivniji?

Uveče, noću i posle kiše, posebno u proleće i rano leto. Tada ih sakupljajte i postavljajte zamke.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Stara Semena AI Chatbotx
Chatbot